13 studenoga 2009

IMA LI ISUS MOBITEL?


Bila je nedjelja, i evanđelje u kojem Isus svoje učenike poziva na odmor, na osamu, na samotno mjesto (Mk 6,30-34). Naš župnik je imao i opet prekrasnu propovijed; tumačio nam je kako je potrebno ponekad povući se u osamu, gdje ćemo imati više sluha i vremena za Boga i ono što nam On želi reći. Spomenuo je današnju naprednu tehnologiju, pa i to kako „moramo“ uvijek biti na raspolaganju i kako mobitel „mora“ uvijek biti pri ruci. Želio nam je dati do znanja da nismo roboti koji uvijek moraju biti dostupni za sve i svakoga, a na sebe zaboravljamo. Tako, u jednom trenutku reče: „Pitam se, bi li Isus da je danas ovdje, tjelesno prisutan, imao mobitel?“ Naravno, mnogima je tim pitanjem izmamio osmijeh. A mene ponukao na razmišljanje.

Svi mi mislimo da poznajemo Isusa, kao „On je i tak uvijek tu i znamo sve o Njemu“. No, to nije baš točno; uvjereni smo da znamo sve o Isusu i uzimamo Ga 'zdravo za gotovo'. I ja mislim da poznajem Isusa; no zaključujem da ću Ga tek nakon ovoga života (naravno, ako to zaslužim) do kraja upoznati. Sada znam samo onoliko koliko mi vjera nalaže, a meni to nije dovoljno. Za mene je Isus živ, i mogu reći da je to mali napredak jer nije bitno samo znanje, potrebna je i ljubav i poniznost i otvorenost srca da bi mogla reći da poznajem Isusa. Još uvijek (unatoč tome što sam završila svoje školovanje) učim, slušam, čitam i naslućujem o Njemu. Stoga, nisam mogla odmah odgovoriti na to, bi li Isus danas imao mobitel. Srce mi govori da, jer je u svoje vrijeme kada je tjelesno bio prisutan u našem svijetu, živio kao i svi ljudi ondašnjeg vremena, da bi i danas vjerojatno imao mobitel. Ne da se „pravi faca“ već da onima koji su i opet zaboravili na Njega, pošalje sms i malo ih priupita kako su, gdje su...

No zapravo, kao što reče netko mudar; Isus je dovoljno blizu onima koji Ga traže i dovoljno dalek onima koji Ga ne žele naći. Naš Isus sve zna i može. Za ono što čini u našim životima ne treba čak ni mobitel, ni laptop itd. Da, sve je to nama danas potrebno, ali treba znati sve ravnomjerno rasporediti. Važno je imati ravnotežu i granicu u svemu. A sad vas pozivam da i vi sebi odgovorite na pitanje bi li Isus imao mobitel. Ne treba brzati sa odgovorom, pitanje je mudro postavljeno i iziskuje malo razmišljanja. Ali, slušajte srce, ono je rijetko kad u krivu. Sa bukom mobitela ili bez njega, pozdravljam vas ovim mislima:“Kad se umoriš trčeći za zvijezdama da ljudima u noći doneseš malo svjetla, spusti se tiho na zemlju i osluškuj izvor. Prodreš li dovoljno duboko u srž stvari, dobit ćeš oči za gledanje i uši za slušanje nevidljivih stvari.“ P. Bosmans

Anika Sačić

Mesić razgovarao s Papom




Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić stigao je u službeni posjet Vatikanu gdje ga je u privatnu audijenciju primio papa Benedikt XVI. Mesić je Papu obavijestio o stanju u Hrvatskoji i regiji te ga pozvao dao posjeti Hrvatsku. Benedikt XVI. izrazio je zadovoljstvo ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

I Thompson kod Pape
Nakon susreta s Papom Mesić se sastao i s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Tarcisiom Bertoneom. Posjetit će i grob pape Ivana Pavla II., s kojim se više puta susretao za njegova pontifikata, i u Vatikanu i u Hrvatskoj.

Rasprava o križevima u javnim ustanovama
Trenutačno se u Italiji raspravlja o uklanjanju križeva iz svih državnih ustanova. To je pitanje pokrenuto nakon preporuke Suda za ljudska prava iz Strasbourga. Mesić je sličnu inicijativu preporučio i za Hrvatsku.

Bez raspela u talijanskim učionicama
Papa je od Mesića dobio dva dara - bareljef religijskog motiva koji predstavlja Mariju i Isusa (djelo mladog umjetnika Tomislava Buntaka, koji je dobitnik nagrade Vladimir Nazor za najbolju izložbu 2008.) i CD s uskrsnim napjevima s Hvara, koji su prošli mjesec upisani na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.


Anglikanski biskupi odbili Vatikan


Tristotinjak anglikanskih biskupa i nadbiskupa koji se protive ređenju homoseksualaca u svojoj Crkvi odbili su ponudu Svete Stolice da prijeđu na katoličanstvo. Ocijenili su kako nije trenutak da napuste svoju vjeru.

Nigerijski nadbiskup Peter Abuja, predsjednik Gafcona (Konferencije za budućnost anglikanaca u svijetu) u priopćenju objavljenom na mrežnoj stranici tog pokreta navodi da su anglikanci duboko zahvalni Papi na njegovoj ponudi. No duboko smo ožalošćeni što je sadašnja kriza u našoj dragoj anglikanskoj zajednici učinila nužnom takvu dosad neviđenu ponudu, dodao je Abuja.

Gafcon koji je utemeljen na summitu koji se od 22. do 29. lipnja 2008. održavao u Jeruzalemu ne priznaje vlast canterburyjskog nadbiskupa Rowana Williamsa.

Ti disidenti, koji tvrde da predstavljaju 35 milijuna vjernika, ili gotovo polovicu anglikanaca u svijetu i osuđuju ređenje homoseksualaca i duhovno propadanje Zapada, ističu da njihova inicijativa ne znači raskol, već osnutak Crkve u Crkvi, koji bi trebao potaknuti unutarnju reformu, prenosi Hina.

Anglikanska crkva se duboko podijelila kada je 2003. Američka episkopalna crkva za biskupa New Hampshirea zaredila Genea Robinsona, Amerikanca koji je javno priznao svoju sklonost istomu spolu i kada je 1989. za biskupa Anglikanske crkve prvi put zaređena jedna žena, Barbara Harris.

Papa proglasio pet novih svetaca


Papa Benedikt XVI. na Trgu svetoga Petra proglasio je petero novih svetaca. Time se broj svetaca proglašenih od početka njegova pontifikata popeo na 28. Na misi, koja je trajala dulje od dva sata, pozvao je svijet na nuklearno razoružanje.

Među proglašenim svecima je i prva svetica indijskoga podrijetla - Alfonsa od Bezgrešnoga Začeća (u svijetu Anna Muttathupadathu), indijska redovnica Kongregacije klarisa Trećega reda svetoga Franje.

Papa je svetim proglasio i talijanskoga svećenika Gaetana Errica, utemeljitelja Misionara Presvetoga Srca Isusova i Marijina, Mariju Bernardu Bütler,  utemeljiteljicu Kongregacije sestara franjevki Misionarki Marije Pomoćnice, te Narcisu od Isusa Martillo Moran - ekvadorsku laikinju.

Od danas je svetac i Zygmunt Szczęsny Feliński, vjerski reformator koji se posvećivao oživljavanju katoličanstva u Ruskome Carstvu.

12 studenoga 2009

Tko smije postati katolički svećenik?

Prije nekoliko mjeseci u Italiji se vodila rasprava u slučaju jednoga para koji se htio vjenčati u Crkvi, ali im je to bilo onemogućeno zbog toga što Zakonik kanonskog prava, kanon 1084. u paragrafima 1, 2 i 3 ženidbu proglašava nevaljanom po samoj svojoj naravi. Moje pitanje ne odnosi se na sakrament ženidbe, nego na sakrament svetog reda. Je li valjano zaređena osoba kakvu u ženidbenom pravu opisuje kanon 1084, tj. osoba kod koje je prisutna prethodna i trajna spolna nemoć (impotencija)? Ako takve osobe ne mogu sklopiti sakrament ženidbe, mogu li primiti valjano svete redove?
Čitatelj Branko L.

Vrlo je intrigantna »dvojba« Vašega pitanja, pa bi se iz »pučke mudrosti« moglo reći: tko nije za brak, nije ni za svećeništvo. Međutim, odgovor na Vaše pitanje ipak nije tako jednostavan, a nadamo se da nećemo dati previše »složen« odgovor na njega, premda je nužno reći da pojednostavljeni odgovor ne bi ničemu služio, posebno zato što će ga čitati i drugi vjernici, čitatelji našega tjednika.

Ponajprije, valja reći da ređenje u Katoličkoj Crkvi valjano prima samo kršteni muškarac (Zakonik kanonskog prava, kan. 1024), da nitko nema pravo na primanje sakramenta reda, te da se »svi zaređeni službenici u latinskoj Crkvi - izuzevši stalne đakone - izabiru redovito među neoženjenim muškarcima koji imaju želju obdržavati celibat 'radi kraljevstva nebeskoga'« (Katekizam Katoličke Crkve, br. 1579). Dakle, svećenički se kandidat odlučuje za drukčije življenje spolnosti od one koju se živi u braku, to jest svećenik se odlučuje za život u uzdržljivosti. Osim toga, da bi netko primio sveti red prezbiterata ili đakonata, traži se da kandidat (kad dovrši kušnju prema odredbi prava), po sudu svojega biskupa ili mjerodavnog višeg poglavara ima potrebne osobine, da ga ne priječi nikakva nepravilnost ni ikakva druga smetnja te da ispunja preduvjete prema odredbi kann. 1033-1039; da se provjeri ima li isprave o kojima je riječ u kan. 1050, te se mora obaviti provjera o kojoj se govori u kan. 1051. Preporučujemo da sami pročitate te kanone, ali i kanone od 1008. do 1054, kako ih sada ne bismo sve ovdje ponavljali, a govore o sakramentu svetoga reda.

Ono što je ipak važno istaknuti navodi se u kan. 1029: »Neka se rede samo oni koji, pošto se sve razmotri, prema razboritom sudu vlastita biskupa ili mjerodavnog višeg poglavara, imaju cjelovitu vjeru, koji, vođeni ispravnom nakanom, imaju potrebno znanje, uživaju dobar glas, besprijekorna su ponašanja i prokušanih vrlina te imaju druge tjelesne i duševne osobine primjerene redu koji treba da prime.« Od primanja redova isključuju se oni koje priječi bilo kakva smetnja, bilo trajna (koju ZKP naziva »nepravilnost«), bilo jednostavna; a nikakvu smetnju ne uzrokuje ono što nije sadržano u kanonima koji slijede nakon kan. 1040. Tako se u kan. 1041. jasno navodi da su »nepravilni za primanje redova: 1. onaj koji boluje od bilo kojeg oblika ludila ili druge duševne bolesti zbog koje se prosuđuje, nakon savjetovanja sa stručnjacima, da je neprikladan za pravilno vršenje službe; 2. onaj koji je počinio kažnjivo djelo otpada, krivovjerja ili raskola; 3. onaj koji je pokušao sklopiti makar i samo svjetovnu ženidbu, bilo da je sam ženidbenom vezom ili svetim redom ili javnim doživotnim zavjetom čistoće spriječen sklopiti ženidbu, bilo da je pokuša sa ženom koja je u valjanoj ženidbi ili je vezana istim zavjetom; 4. onaj koji je počinio hotimično ubojstvo ili obavljao pobačaj, ako je došlo do učinka, i svi koji su u tome djelatno surađivali; 5. onaj koji je teško i namjerno osakatio samog sebe ili drugoga ili je pokušao sebi oduzeti život; 6. onaj koji je izvršio čin reda pridržan onima koji su u redu episkopata ili prezbiterata, bilo da toga reda nema bilo da mu je njegovo vršenje zabranjeno nekom proglašenom ili izrečenom kanonskom kaznom.«

U sljedećem kanonu, 1042, nabrajaju se oni koji su jednostavno spriječeni za primanje redova: »1. onaj koji je oženjen, osim ako je zakonito određen za trajni đakonat; 2. onaj koji vrši službu ili upravu zabranjenu klericima prema odredbi kann. 285. i 286. o kojoj mora polagati račun sve dok, pošto napusti službu i upravu i položi račune, ne postane slobodan; 3. novokrštenik, osim ako je prema ordinarijevu sudu dovoljno prokušan«, dok se u sljedećem kanonu, 1043, određuje da su »vjernici obvezni smetnje za svete redove, ako koje znaju, otkriti prije ređenja ordinariju ili župniku«.

Iz svega rečenoga, jasno je da svećenički kandidat može biti samo duševno, psihički i fizički zdrava osoba (što ne znači da osobe koje imaju neki fizički nedostatak ne mogu biti svećenici), a Zakonik kanonskoga prava u smislu Vašega pitanja, vezano uz sakrament svetoga reda ne očituje se na taj način kao što to čini za sakrament ženidbe, te valja voditi točno računa o onome što o sakramentu ženidbe navodi kanon 1084, koji spominjete. Jednako tako, kao što valja znati da celibat nije tek »nemogućnost ostvarivanja spolnih odnosa«, to jest da nije samo »izostanak«, »odricanje«, »nemoć« - premda je željena i slobodno odabrana. Kod svećeničkoga poziva dva su aspekta koja se ne mogu odvojiti: besplatni Božji dar i slobodan čovjekov odgovor na njega. No, sama želja da se postane svećenik nije dovoljna i ne postoji pravo na primanje svetoga reda. Crkvi pripada - u njezinoj odgovornosti da definira potrebne uvjete za primanje sakramenata što ih je Krist ustanovio - razlučivanje prikladnosti onoga tko želi ući u sjemenište, da ga prati tijekom godina formacije i da ga pozove u svete redove, ako je procijenjeno da ima tražene kvalitete (usp. Pastores dabo vobis, 35-36). Razlučivanje ima li kandidat zvanja i je li zreo za njega teška je zadaća za rektore sjemeništa i druge odgojitelje, no velika se odgovornost očekuje i od kandidata za svećeništvo i bilo bi teško neodgovorno ako bi primio sveti red tajeći nedostatak nekoga od uvjeta koji se za svećeništvo postavljaju.

Glas Koncila, broj 46 (1847), 15.11.2009.

Rijeka: Započinju župni euharistijski kongresi


Euharistijski kongresi u župama Riječke nadbiskupije započet će u posljednje nedjelje u studenom u prvostolnom dekanatu, najavili su na tiskovnoj konferenciji održanoj u petak u Nadbiskupskom domu generalni vikar Riječke nadbiskupije mons. Emil Svažić i prvostolni dekan fra Stanko Dodig.
U sljedećih godinu dana gotovo svake nedjelje u nekoj od 80 župa nadbiskupije slavit će se euharistijski kongres, središnji događaj za svaku župu u Euharistijskoj godini. Samoj proslavi prethodit će temeljita priprema pa su tako trodnevnice uoči kongresa tematski određene kako bi istaknule različite aspekte euharistije i njezinu važnost za razumijevanje vjere.
U mjesecu uoči župnih kongresa za pojedine dekanate održavat će se dekanatske ili međužupne tribine posvećene euharistiji kako bi među vjernicima jačala svijest o središnjem mjestu euharistije u životu vjernika.
Priprema za kongrese župa prvostolnog dekanata započinje 9. studenog prvom edukativnom tribinom pod naslovom "Za život svijeta - socijalno značenje euharistije", koju će u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske na Žabici održati dr. Jerko Valković.
Na konferenciji za tisak najavljena je i premijera mise Euharistijske godine "Krist naša nada" skladatelja Giovannija Geracija, koja će biti izvedena u nedjelju 8. studenog u 18 sati u crkvi Gospe Lurdske.
Prvu svečanu izvedbu mise koja je skladana u godini proslave 10. obljetnice Riječke nadbiskupije predvodit će fra Stanko Dodig, a pjevat će ju predstavnici župnih zborova uz voditelje i polaznike Nadbiskupijske škole za crkvenu glazbu, dok će orgulje svirati profesorica Kristina Puh. (ika / gk)

7.11.2009.

Predstavnici Facebooka, Googlea i Wikipedie na medijskom skupu u Vatikanu

Kako internet utječe na poslanje Crkve, kako ga biskupije i župe koriste u svakodnevnom pastoralu te kako Crkva uspijeva prevesti kršćansku poruku u današnju kulturu interaktivnosti – neka su od pitanja na koja će pokušati dati odgovor plenarna skupština Europske biskupske komisije za medije (CEEM), koja će se održati od 12. do 15. studenoga u Vatikanu na temu "Kultura interneta i crkvene komunikacije".

CEEM je specijalizirana komisija Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) koja prati razvoj medija i crkvenih komunikacija, pomaže biskupskim konferencijama u radu na tome području te po nalogu CCEE-a elaborira odluke vezane uz medijsku politiku.

Na skupu će sudjelovati stotinjak delegata među kojima biskupi predstavnici biskupskih komisija za društvena obavijesna sredstva uz pratnju stručnjaka, novinara i glasnogovornika biskupskih konferencija.

Skup će prvoga dana pozdraviti potpredsjednik CCEE-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Sudionicima će biti predstavljene promjene koje se događaju ne samo na internetu, već također u našim društvima, a osobito među mlađim naraštajima.

Predstavnici Facebooka, Googlea, mikroblog servisa Identi.ca te slobodne enciklopedije Wikipedia upoznat će sudionike s temeljnom idejom kojom su se vodili pri ostvarivanju svojih projekata, a govorit će i o tome kako korisnici, osobito mladi ljudi, koriste te stranice te o svojim budućim planovima.

O odnosu mladih s internetom sudionicima će govoriti sociolog, a s problemom cyber-kriminala upoznat će ih mladi švicarski haker i predstavnik Interpola. (ika / gk)
10.11.2009.

05 studenoga 2009

Vatikan s čuđenjem o presudi kojom se traži uklanjanje raspela iz talijanskih škola


slika Papin državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone je, na rubu tiskovne konferencije održane u rimskoj dječjoj bolnici Bambino Gesù, kritizirao nepravomoćnu presudu Europskoga suda za ljudska prava, kojom se od talijanske države traži uklanjanje raspela iz škola i drugih javnih ustanova.
Kardinal Bertone je pritom izrazio zadovoljstvo namjerom talijanske vlade da se žali na tu odluku kojom se talijansku državu osuđuje za navodno narušavanje sekularizma.
Kako je rekao ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi, riječ je o odluci koja je u Vatikanu primljena s čuđenjem i žaljenjem.
Raspelo je uvijek bilo znak dara Božje ljubavi te jedinstva i prihvaćanja za cijelo čovječanstvo, napomenuo je Lombardi. Žalosti nas to što ga se smatra znakom podjele, isključivanja ili ograničavanja slobode. Raspelo to nije, a nije to ni u općem osjećaju našega naroda.
"Na poseban način zabrinjava to što se iz svijeta odgoja želi isključiti bitni znak važnosti vjerskih vrednota u talijanskoj povijesti i kulturi. Religija daje dragocjeni doprinos u odgoju i moralnome razvoju ljudi, i bitna je sastavnica naše civilizacije. Pogrešno je i nesmotreno isključiti ju iz odgojne stvarnosti", rekao je Lombardi.
Osim toga, rekao je nadalje Lombardi, čudi što jedan europski sud oštro intervenira u predmetu koji je duboko vezan uz povijesni, kulturni, i duhovni identitet talijanskoga naroda. Taj put neće privući na ljubav i veće sudjelovanje u europskoj ideji, koju smo kao talijanski katolici snažno poduprli od samoga početka. Čini se kao da se ne želi priznati uloga kršćanstva u oblikovanju europskoga identiteta, koje je, naprotiv, bilo i ostaje bitno, naglasio je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice. (ika / gk)
5.11.2009.

IMPRESSUM

LJUDIMA PRIJATELJ - Glasnik Sv. Leopolda Bogdana Mandića
Časopis za vjersku kulturu i informaciju

Nakladnik: HRVATSKA KAPUCINSKA PROVINCIJA
Centar za promicanje i štovanje svetog Leopolda B. Mandića
Uredničko vijeće: Zlatko Josip Šafarić, Miljenko Vrabec, Ante Kukavica,
Stalni suradnici: Nikola Bašnec (Zagreb)
Nikola Stanislav Novak (Dubrovnik); Suzana Peran (Zagreb); Juro Šimić (Zagreb); Dubravka Rovičanec (Zagreb); Mira Šincek (Varaždin); Stjepan Novoselec (Zagreb); Maro Jović (Dubrovnik); Anika Sačić (Varaždin)
Glavni urednik online-izdanja: Miljenko Vrabec (Split)


Kontakt: ljudima.prijatelj@gmail.com