Rijeka: Započinju župni euharistijski kongresi

Euharistijski kongresi u župama Riječke nadbiskupije započet će u posljednje nedjelje u studenom u prvostolnom dekanatu, najavili su na tiskovnoj konferenciji održanoj u petak u Nadbiskupskom domu generalni vikar Riječke nadbiskupije mons. Emil Svažić i prvostolni dekan fra Stanko Dodig.
U sljedećih godinu dana gotovo svake nedjelje u nekoj od 80 župa nadbiskupije slavit će se euharistijski kongres, središnji događaj za svaku župu u Euharistijskoj godini. Samoj proslavi prethodit će temeljita priprema pa su tako trodnevnice uoči kongresa tematski određene kako bi istaknule različite aspekte euharistije i njezinu važnost za razumijevanje vjere.
U mjesecu uoči župnih kongresa za pojedine dekanate održavat će se dekanatske ili međužupne tribine posvećene euharistiji kako bi među vjernicima jačala svijest o središnjem mjestu euharistije u životu vjernika.
Priprema za kongrese župa prvostolnog dekanata započinje 9. studenog prvom edukativnom tribinom pod naslovom "Za život svijeta - socijalno značenje euharistije", koju će u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske na Žabici održati dr. Jerko Valković.
Na konferenciji za tisak najavljena je i premijera mise Euharistijske godine "Krist naša nada" skladatelja Giovannija Geracija, koja će biti izvedena u nedjelju 8. studenog u 18 sati u crkvi Gospe Lurdske.
Prvu svečanu izvedbu mise koja je skladana u godini proslave 10. obljetnice Riječke nadbiskupije predvodit će fra Stanko Dodig, a pjevat će ju predstavnici župnih zborova uz voditelje i polaznike Nadbiskupijske škole za crkvenu glazbu, dok će orgulje svirati profesorica Kristina Puh. (ika / gk)

7.11.2009.

Predstavnici Facebooka, Googlea i Wikipedie na medijskom skupu u Vatikanu

Kako internet utječe na poslanje Crkve, kako ga biskupije i župe koriste u svakodnevnom pastoralu te kako Crkva uspijeva prevesti kršćansku poruku u današnju kulturu interaktivnosti – neka su od pitanja na koja će pokušati dati odgovor plenarna skupština Europske biskupske komisije za medije (CEEM), koja će se održati od 12. do 15. studenoga u Vatikanu na temu "Kultura interneta i crkvene komunikacije".

CEEM je specijalizirana komisija Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) koja prati razvoj medija i crkvenih komunikacija, pomaže biskupskim konferencijama u radu na tome području te po nalogu CCEE-a elaborira odluke vezane uz medijsku politiku.

Na skupu će sudjelovati stotinjak delegata među kojima biskupi predstavnici biskupskih komisija za društvena obavijesna sredstva uz pratnju stručnjaka, novinara i glasnogovornika biskupskih konferencija.

Skup će prvoga dana pozdraviti potpredsjednik CCEE-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Sudionicima će biti predstavljene promjene koje se događaju ne samo na internetu, već također u našim društvima, a osobito među mlađim naraštajima.

Predstavnici Facebooka, Googlea, mikroblog servisa Identi.ca te slobodne enciklopedije Wikipedia upoznat će sudionike s temeljnom idejom kojom su se vodili pri ostvarivanju svojih projekata, a govorit će i o tome kako korisnici, osobito mladi ljudi, koriste te stranice te o svojim budućim planovima.

O odnosu mladih s internetom sudionicima će govoriti sociolog, a s problemom cyber-kriminala upoznat će ih mladi švicarski haker i predstavnik Interpola. (ika / gk)
10.11.2009.

Vatikan s čuđenjem o presudi kojom se traži uklanjanje raspela iz talijanskih škola

Papin državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone je, na rubu tiskovne konferencije održane u rimskoj dječjoj bolnici Bambino Gesù, kritizirao nepravomoćnu presudu Europskoga suda za ljudska prava, kojom se od talijanske države traži uklanjanje raspela iz škola i drugih javnih ustanova.
Kardinal Bertone je pritom izrazio zadovoljstvo namjerom talijanske vlade da se žali na tu odluku kojom se talijansku državu osuđuje za navodno narušavanje sekularizma.
Kako je rekao ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi, riječ je o odluci koja je u Vatikanu primljena s čuđenjem i žaljenjem.
Raspelo je uvijek bilo znak dara Božje ljubavi te jedinstva i prihvaćanja za cijelo čovječanstvo, napomenuo je Lombardi. Žalosti nas to što ga se smatra znakom podjele, isključivanja ili ograničavanja slobode. Raspelo to nije, a nije to ni u općem osjećaju našega naroda.
"Na poseban način zabrinjava to što se iz svijeta odgoja želi isključiti bitni znak važnosti vjerskih vrednota u talijanskoj povijesti i kulturi. Religija daje dragocjeni doprinos u odgoju i moralnome razvoju ljudi, i bitna je sastavnica naše civilizacije. Pogrešno je i nesmotreno isključiti ju iz odgojne stvarnosti", rekao je Lombardi.
Osim toga, rekao je nadalje Lombardi, čudi što jedan europski sud oštro intervenira u predmetu koji je duboko vezan uz povijesni, kulturni, i duhovni identitet talijanskoga naroda. Taj put neće privući na ljubav i veće sudjelovanje u europskoj ideji, koju smo kao talijanski katolici snažno poduprli od samoga početka. Čini se kao da se ne želi priznati uloga kršćanstva u oblikovanju europskoga identiteta, koje je, naprotiv, bilo i ostaje bitno, naglasio je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice. (ika / gk)

5.11.2009.

CODEX SINAITICUS - Najstariji očuvani tekst izvorne Biblije - Online!

Najstariji očuvani, polucjeloviti primjerak Biblije, rukopis iz 4. stoljeća pisan na pergamentu starogrčkim jezikom, od danas je dostupan javnosti na internetskoj stranici www.codexsinaiticus.org.

Manuskript Codes Sinaiticus pronašao je njemački zanstvenik Konstantin von Tischendorf u samostanu na poluotoku Sinaju 1844. godine. Spis sadržava pola židovskog Starog zavjeta i veći dio kršćanskog Novog zavjeta, stoji u priopćenju knjižnice iz Leipziga.

Drugi rukopis, Codes Vaticanus, gotovo je jednake starosti, a fragmenti obaju dijelova Biblije u Svicima iz Mrtvog mora i Egipatski papirusi su stariji. Međutim, Biblija sa Sinaja jedinstveno je svjedočanstvo o onome što su kršćani, koji su govorili grčkim jezikom, čitali oko 350. godine.

Stručnjaci kažu da ova Biblija predstavlja prozor s pogledom u razvoj ranog kršćanstva i da njezina dostupnost nudi nove prilike istraživačima. Originalna verzija ovog dokumenta imala je oko 1.460 stranica, dimenzija 40 x 35 centimetara. Online izdanje sadržava 800 stranica.

Njemačko sveučilište, koje je imalo 43 lista pergamenta, udružilo se s londonskom Britanskom knjižnicom, koja je 1933. kupila 347 listova od bivšeg SSSR-a, kako bi napravili internetsko izdanje spisa. S vremenom će se na web ubaciti i šest listova koji se čuvaju u St. Peterburgu, te 38 listova koji su još u samostanu Svete Katarine na Sinaju. Bit će dostupan i prijevod.

Smatra se da je dokument očuvan već tisućljeće i pol zbog toga što je pustinjski zrak idealan za prezervaciju, te zbog toga što je samostan na kršćanskom otoku u muslimanskom moru tijekom povijesti ostao nedirnut.

MOŽETE GA PREGLEDATI AKO KLIKNETE NA SLIKU NA VRHU OVOG ČLANKA!
U DANAŠNJIM POPLAVAMA RAZNIH "BIBLIJA" I TAJNIH "EVANĐELJA" SRETNO PONIRANJE U NAJORGINALNIJI I IZVORNI TEKST BIBLIJE!

KAKO IZGLEDA SAVRŠENI SVEĆENIK?

Uz svećeničku godinu...

Iza ovog naslova skriva se moja težnja da se malo zamislimo nad time kako se odnosimo prema svojim svećenicima; prema onima koji djeluju na našoj župi ali i onima koje susrećemo na svom životnom putu.

Previše prigovaramo a pri tome nismo ni svjesni težine svojih riječi. I ne samo to, zaboravljamo da svojim riječima i djelima, utječemo i na naše malene i mlade. Njihova srca još nisu iskvarena u tolikoj mjeri i lako padaju pod utjecaj naših riječi. Morali bismo paziti na to da njihove ranjive duše ne odvučemo u propast. Potrudimo se biti blaži u svojim oštrim primjedbama. Nekako se u narodu uvriježilo mišljenje da su svećenici ozbiljne osobe, bez bliskih prijatelja i bez smisla za humor. Imala sam tu milost upoznati nekoliko svećenika i svaki je poseban na svoj način. I budite sigurni, i oni su ljudi poput nas, osjetljivi i ranjivi. Znaju se naši svećenici itekako i smijati i šaliti, a naravno da imaju i svoje prijatelje.

I sama imam tu sreću da mi je jedan dragi svećenik, prijatelj. Unatoč višegodišnjoj svećeničkoj službi još je uvijek jako zaljubljen u Isusa i velika mu je želja da Isus Što više raste u nama. Ponizno je naviještao Isusa 'svojim' crncima u Beninu; i to neumorno i živo skoro 20godina! Nakratko je djelovao u svojoj matičnoj biskupiji a sada pak, za Isusa oduševljava mlade u susjednoj biskupiji. Unatoč tome što zna puno važnih ljudi, često visokoobrazovanih, ipak želi biti prijatelj i sa mnom, koja se ni po čemu ne ističem i nisam bolja od većine prosječnih ljudi. Moram reći hvala dragom Bogu i dobrom vlč. Toniju Štefanu na ovom prijateljstvu koje obogaćuje, a tu je i dragocjena, obostrana molitvena potpora.

Svakako, zahvalna sam Isusu i na svom, sada pok. župniku, mons. Valentu Bogadiju. Znam da mu nije bilo lako sa nama. Prečesto se prigovaralo i tražilo od njega savršenstvo. Umjesto da ga prihvatimo, mi smo (većina, ne baš svi) rade isticali samo ono čime nismo bili zadovoljni. A on se doista trudio približiti nas Isusu. I sad kad ga više nema kao da smo progledali od kolike je važnosti svećenik za župu. Sada smo doista poput ovaca bez pastira. Kada se osvrnem na ljude koji čine moju župnu tj. filijarnu zajednicu, mogu reći da mije po jednoj strani drago stoje sada naš župnik sretan i miran u Očevu zagrljaju. A da budem još iskrenija, raduje me stoje konačno oslobođen licemjernih i vječito nezadovoljnih ljudi. Nisu svi bili bez srca, samo je premalo onih koji su oduševljeni Isusom i koji su pokušavali prihvatiti župnika, takav kakav je. Trebamo se podsjetiti kako ni sami nismo savršeni i prema tome, bilo bi pošteno da ni od drugih ne očekujemo savršenstvo. Najvažniji bi nam trebao biti Isus i življenje Njegove riječi. Više se baviti sobom, raditi na sebi a manje kritički promatrati ljude oko sebe.

Dakle, kako izgleda savršen svećenik? Što se tiče fizičkog izgleda, e to ne znam. Ali mogu vam reći po čemu ćete prepoznati one koji žele svim srcem nasljedovati svog Učitelja, Prvoga medu svim svećenicima. Takvi svećenici teže savršenstvu, u svemu daju prednost Isusu, doista žive za Njega ali i za ljude koji su im povjereni, bez obzira na to kakvi oni bili. Takvim svećenicima oči nekakO sjaje kad govore o Isusu, a na sam spomen Njegova imena lice im poprima blag izraz pun ljubavi.

Želim vas sve zamoliti da poštujete svoje svećenike. Ostavili su sve, baš sve za Isusa i duše. Mislim da najmanje zavrjeđuju naše razumijevanje i naše molitve za njih. Oni čine više toga za nas, gledaju na dobro naših duša i trude se biti uvijek svima na raspolaganju. Ako u vašoj župi i nije sve bajno, želim vam reći da budete strpljivi. Mogu vam zajedno sa sv. Terezijom poručiti da onom tko ima Boga ne treba ništa više, samo On je dovoljan. Ako nešto činimo sa ljubavlju za Isusa tada to ima veliku vrijednost. Nemojte se obeshrabriti, a ako i naiđu kušnje, ništa zato. To je samo znak da nas Bog ljubi. Srdačno vas sve pozdravljam sa riječima bi. Majke Terezije iz Calcutte: «Bogu hvala što nam je rečeno da nasljedujemo Krista - budući da mi nije ići ispred Njega, put je siguran čak i u tami. Kada su neki dani natprosječno teški -jednostavno stojim poput malenoga djeteta i strpljivo čekam da oluja prođe.»

Anika Sačić, Jakopovec - Varaždin

Svećenička godina

Papa o završetku Godine sv. Pavla i početku Svećeničke godine

Papa se nada da će i Svećenička godina, koju je otvorio 19. lipnja na svetkovinu Presvetog Srca Isusova, dati duhovni i pastoralni zamah na dobrobit kršćana, a napose klera.

U svom nedjeljnom nagovoru papa Benedikt se osvrnuo na Pavlovu godinu koju je isti dan u večernjim satima zatvorio. Bila je to važna godina za cijelu Crkvu jer je približila apostola naroda kršćanskim vjernicima diljem svijeta. Papa se nada da će i Svećenička godina vjernicima približiti lik svećenika, a svećenicima dati novi zamah u pastoralu.

Providnost je htjela da upravo dok se završava Pavlova godina, započne svećenička godina, rekao je papa Benedikt prije molitve Anđeoskog pozdravljenja. Kršćani su hodočašćima, katehezama, brojnim publikacijama i pothvatima bolje shvatili lik i ulogu apostola Pavla i njegovu živu poruku. Na taj je način u kršćanskim zajednicama oživljeno oduševljenje za Krista i evanđelje. Papa se nada da će i Svećenička godina, koju je otvorio 19. lipnja na svetkovinu Presvetog Srca Isusova prigodom 150. obljetnice smrti sv. Ivana Vianneya, dati duhovni i pastoralni zamah na dobrobit kršćanskog puka, a napose klera. Sv. Pavao, koji se posve identificirao sa svojom službom kao što je to kasnije učinio i župnik iz Arsa, sjajni je primjer svećenicima. Bio je naime svjestan da je nositelj izuzetnoga blaga, poruke spasenja, rekao je Papa.

28.6.2009

IKA / Križ života

Svetkovina Velike Gospe u Splitu - 100 godina braće kapucina u Splitu

Proslavu svoje nebeske zaštitnice svetkovinu Velike Gospe, Split je proslavio u subotu 15. kolovoza tradicionalnim obišašćem s Gospinom ikonom, od prvostolnice Sv. Dujma do svetišta Gospe od Pojišana. Početak obišašća označili su zvuci s brodova u splitskoj luci te velika zvona splitske prvostolnice, koja od sedmoga stoljeća nosi naslov Uznesenja Marijina. Obišašće i euharistijsko slavlje u pojišanskomu svetištu, koje je također posvećeno Uznesenju Blažene Djevice Marije, uz koncelebraciju dvadesetak svećenika, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. Nakon što je mješoviti zbor Gospe od Pojišana otpjevao ulaznu pjesmu, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Ivica Petanjak pozdravio je više desetaka tisuća okupljenih vjernika, istaknuvši da je ovo posebna godina za kapucine u kojoj obilježavaju 100. obljetnicu od dolaska u ovo kapucinsko zavjetno svetište grada Splita. "U ovih 100 godina prošlo je mnogo kapucina kroz ovo svetište i nisu svi dolazili pjevajući, ali su brojni otišli plačući", istaknuo je provincijal, dodavši da su Splićani uvijek znali prepoznati trud kapucina koji su tu dolazili kako bi bili u službi Boga i čovjeka te utisnuti neizbrisiv trag u njihova srca.

Pridruživši se pozdravima braći kapucinima čuvarima svetišta, hodočasnicima iz domovine i inozemstva koji su se okupili u pojišanskom svetištu težaka i ribara te svima onima koji su bili spriječeni doći, nadbiskup Marin Barišić je kazao: "Kroz duga i burna stoljeća, dolazile su i prolazile vlasti i ideologije. Mijenjao se izgled grada, imena putova i ulica. Ali sve to nije moglo izbrisati duhovnu i kulturnu tradiciju grada Splita, zahvalnost i ljubav težaka i mornara prema Majci Mariji, Gospi od Pojišana. Tomu smo svjedoci i mi sudionici procesije, ulicama grada od katedrale do pojišanskog svetišta". U prigodnoj propovijedi, s premisom da je svemu dobrome mjera čovjek u zajedništvu s Bogom preko Krista, nadbiskup Barišić istaknuo je da je ljubav i vjernost Bogu neprolazni model, uzor svakoga izlaska i trajno usmjerenje za sva vremena i naraštaje. Upitao se jesmo li na putu izlaska ili gubljenja u prostoru i vremenu, na putu saveza ljubavi i vjernosti ili na stranputicama relativizma, individualizma i sebičnosti. "Što govori gospodarska kriza i toliki ugroženi pojedinci i siromašne obitelji? Ne uvlači li se i u nas i u naše društvene odnose individualizam, sebičnost, pohlepa, samodostatnost, ravnodušnost, hedonizam i relativizam? Nikakvo čudo da u takvim odnosima bujaju: nepravda, snalaženja, veze, nepoštivanje propisa, izigravanje zakona, gramzljivost pa čak pljačke i razbojstva. Pogađaju nas neke pojave u društvu, ali nikako se ne bih pridružio onima, usuđujem se reći, 'medijskim piromanima' koji raspirujući vatru stvaraju još veće tamne oblake, raspiruju vatru koja nas sve može progutati".
Pozivajući da se ne ignoriraju i zaboravljaju braniteljske žrtve naše slobode, nadbiskup je kazao da je neprepoznavanjem općeg dobra i ljubavi prema domovini moguće dovesti se u gospodarsku i financijsku krizu, napose ako se slijedi Zmajeva "diktatura ovostranosti", a zaboravljajući Boga i bližnjega svoga. Pitajući se koliko smo humani ako nam nije stalo do ugroženog i nemoćnog, upitao je tko smije reći da u takvu kategoriju ne spadaju tek začeta ljudska bića. "Koliko nam je stalo da ovo temeljno zajedništvo našega društva, brak i obitelj, budu zaštićeni, podržani i promovirani kao zajedništvo osoba a ne zbroj individualaca? Nije dovoljno da samo dvoje mladih ljudi, u zrelosti i odgovornosti svoje ljubavi izreknu jedno drugom svoj "da", već je potrebno da to njima kaže i njihova sredina u kojoj oni žive. Potrebno je da njihova sredina podrži njihov savez vjernosti i ljubavi duhovno i materijalno, medijski i zakonodavno. A što ako Zmaj i na ovim poljima nastavi progoniti ženu i dijete", upozorio je mons. Barišić.

U nastavku je kazao da se natalitet ne popravlja kršenjem etičkih normi koji se nijekanjem prava začetima ozbiljno ugrožava. Traži se, naglasio je, medicinski potpomognuta oplodnja, a zabranjuje rođenje ili dopušta ubijanje već začetima. U nastavku je iznio da je, ako je vjerovati statistikama, od 1983. do 2007. godine u Hrvatskoj ubijeno više od 700 tisuća djece, čitav jedan grad Zagreb. Ustvrdio je da se na duge staze s takozvanom radnom nedjeljom daleko više gubi nego dobiva. Nemjerljiv je to gubitak, ako agresivna diktatura ovostranosti, kroz diktaturu kapitala i ideologiju relativizma, poništava naš identitet i briše našu kulturnu i duhovnu baštinu. Pozvao je vjernike da tamo gdje se Bog ne poštuje, a čovjek se svodi na sredstvo zarade, ne kupuju nedjeljom pa ni preko tjedna.

Svoju je propovijed nadbiskup Barišić zaključio riječima: "Majko Velikog Svećenika, molimo te za naše oce kapucine i u Godini svećenika za sve svećenike da budu ljudi saveza i da radosno s braćom i sestrama slave nedjeljno euharistijsko slavlje. Potakni Majko, da katoličke obitelji dnevno mole i nedjeljom slave svetu misu. Blagoslovi Majko, svaki brak i sve obitelji da budu vidljivi znak saveza vjernosti u ljubavi. Da budu otvoreni daru života. Prosvijetli Gospe, um i srca svih onih koji u Hrvatskom društvu donose zakone. Neka u njima bude prepoznatljiv temeljni zakon saveza naše vjernosti Bogu i ljubavi prema čovjeku. Majko, koja si bila uz križ Sina svoga, oslobodi straha i kompleksa sve one koji se plaše Kristova križa ljubavi, praštanja, tolerancije i pomozi im da shvate što je to služenje i sebedarje bližnjima. Gospe naša od Pojišana, blagoslovi naš grad Split i našu Lijepu domovinu Hrvatsku da ne bude lijepa samo u svojim prirodnim ljepotama, već da bude i ugodna za život u kulturi ljudskih odnosa, pravedna i solidarna društva. Majko, na nebo uznesena, usmjeri i prati putove svoje djece Tvome i našem uznesenju, u vjeri i nadi Krista uskrsloga, Božjega saveza s nama!"

Na kraju misnoga slavlja župnik fra Miljenko Vrabec uputio je riječ zahvale svima koji su pridonijeli ljepoti slavlja osobito nadbiskupu Barišiću, kapucinskom provincijalu, članovima splitskoga Prvostolnog kaptola, svećenicima, redovnicima i redovnicama, predstavnicima gradskih vlasti na čelu s dogradonačelnicom Anđelkom Visković, predstavnicima županijske uprave, policije, HRM i vojske te gradskih komunalnih službi; mladim vjernicima koji su u procesiji nosili sliku Pojišanske Gospe. Nakon završnoga blagoslova splitsko-makarskoga nadbiskupa cijeli je vjernički puk zapjevao himnu Lijepoj našoj, a potom i pjesmu Gospi "Zdravo Djevo", čime je dolično završeno i slavlje, koje je zajedno s procesijom duhovnim napomenama animirao don Ante Mateljan.
Trodnevnicu je u pojišanskom svetištu predvodio fra Jure Šarčević, generalni definitor Reda manje braće kapucina, a drugoga dana trodnevnice, u četvrtak 13. kolovoza, nakon mise na otvorenom prostoru kraj crkve, održan je koncert tradicionalnih skladbi i popularnih duhovnih šansona na kojem su nastupile poznate dalmatinske klape, vokalno-instrumentalni sastavi "Mihovil" i "Maranatha" te mladi FRAMA-e Gospe od Pojišana

Split, (IKA) –