Fra BERNARDIN NIKOLA ŠKRIVANIĆ,

Čovjek žive vjere, nepokolebljive ljubavi i vjernosti Crkvi i Redu

U samostanu i svetištu Gospe od Pojišana u Splitu kao najava početka obilježavanja 100 godišnjice dolaska braće kapucina u Split, (8. prosinca 1908. - 2008.) na simboličan način - svetom misom i prigodnom propovijedi - obilježena je godišnjica smrti (25.rujna 1932. - 25. rujna 2008.) ovog velikog čovjeka i redovnika, zaslužnog za dolazak kapucina u dalmatinske krajeve.

U 19. Stoljeću u Red manje braće kapucina ulazi svećenik splitske biskupije, bivši župnik u Kaštel Sućurcu, don Nikola Škrivanić. Rođen je u Omišu 1855. g. Gimnaziju i bogoslovne nauke pohađa u glagoljaškom sjemeništu u Priku kod Omiša, a završne ispite iz teologije u Zadru. Za svećenika je zaređen 1877. g. Kao župnik u Kaštel Sućurcu odlučio je stupiti u Red Manje braće Kapucina. U novicijat ulazi u Rijeci 1889. g. Ulaskom u Red dobio je redovničko ime fra Bernardin.

Godine 1901. izabran je za provincijalnog ministra Hrvatske provincije i ostao joj na čelu sve do 1918. godine, najprije kao provincijal, a od 1910. kao komesar, jer po obnovljenim Konstitucijama nisu više mogle opastati brojčano male provincije. Fra Bernardin razvija veliku apostolsku djelatnost posebno u Rijeci: Ubrzo nakon zavjeta postaje poglavarom riječkog samostana, a 1901. g. provincijalom. Na Rijeci gradi svetište Gospe Lurdske te čitav svoj svećenički i redovnički život posvećuje širenju lurdske misli i pobožnosti u našim krajevima. U tu svrhu pokreće i izdaje mjesečnik Naša Gospa Lurdska, godišnjak Almanah Gospe Lurdske, Vjenčić Gospe Lurdske. Bio je čovjek žive vjere, nepokolebive ljubavi i vjernosti Crkvi i Redu.Začetnik je velikih velebnih pothvata, koji kapucinski samostan učiniše osobitim katoličkim žarištem u Hrvatskoj (osnivanje vlastite moderne tiskare 'Miriam', 'Kuća dobre štampe', velika izdavačka djelatnost,te organizira prva hrvatska nacionalna hodočašća u Lurd i Rim i dr.).

Pod poglavarstvom Fra Bernardin Škrivanića riječki samostan braće kapucina postaje snažna radna točka hrvatskog katoličkog pokreta, kojemu na čelu bijaše krčki biskup Anton Mahnič. Tu se tiska Mahničeva 'Hrvatska straža', tu počinju izlaziti 'Riječke novine' koje su jednu godinu izlazile kao dnevnik. Sama Provincija u to doba brojčano se povećava. Godine 1905. fra Bernardin podiže u Varaždinu 'Serafski kolegij' za niže gimnazijalce. Početkom 1913. g. hrvatskom komesarijatu biva povjerena briga za kapucinsku misiju u Bugarskoj.

Budući da su talijanski kapucini napustili gotovo sve dalmatinske samostane, osim Zadra, tadašnji splitski biskup Filip Franjo Nakić 1908. g. pozvao je fra Bernardina da hrvatski kapucini preuzmu poznato splitsko svetište 'Gospe od Pojišana.' Tako te godine kapucini dolaze u Split. Slično je bilo i s Dubrovnikom, kamo kapucini dolaze naklonošću dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića 1913. godine. Tako fra Bernardin godine 1922. odlazi u Split, gdje je kroz 7. g. poglavar samostana. Preminuo je u Splitu 25. rujna 1932. g. na glasu svetosti u 43. godini redovništva i 55. godini svećeništva.