Kako je započelo štovanje Gospe Lurdske u Hrvatskoj?

Prvi kip Gospe Lurdske u Nedelišću i prvo hrvatsko nacionalno hodočašće u Lurd i kapucini
Štovanje Gospe Lurdske brzo se širilo Europom i ostalim kršćanskim svijetom, a među Hrvatima je započelo 1883. godine u župi Presvetog Trojstva u Nedelišću. Tadašnji Katolički list u svom broju na stranicama 334-335 donosi vijest o blagoslovu prvog kipa Gospe Lurdske među Hrvatima, koji je bio 7. listopada 1883. u Nedelišću.
U tom je vidu zanimljiv sljedeći odlomak iz Katoličkog lista:

«Prečasni gosp. kanonik, vicearhiđakon i župnik Sele dođe sa svojim revnim duhovnim pomoćnikom g. Fel Berkom na sretnu misao, da mjesto stare raznom odjećom nedostojno obučene statue majke Božje pribavi u jednu crkvenu kapelu statuu majke Božje Lurdske. Posao nabave preuze revni g. duh. pom. Berk. On se stavi u dogovor sa veleč. g. otcem kapucinskim Vikarom Metodijem Jelinekom u Gmuendenu (Austrija op. N.B.), koj čudesnim upravo uspjehom širi na široko i daleko častenje majke Božje Lourdske. Mi bi ga mogli nazvati Apoštolom Majke B. L. Velikom pripravnosti i veseljem, kako mnogim drugim župam i crkvam, tako pribavi Nedelišću iz parižkoga umjetničkoga zavoda krasnu umjetno izrađenu statuu majke Božje, kako se je kraj Lourda u špilji Massabiel nekoj djevojčici Bernardini prikazala, za dosta melen novac oko 100 for., koji je sabran dobrovoljnimi prinosi župljana».

U nastavku se govori o ljepoti kipa i o samoj svečanosti blagoslova, tj. o procesiji, koju je uz asistenciju župnika iz Macinca i gvardijana iz Čakovca vodio tadašnji župnik, i o propovijedi koju je – o tada još relativno svježim lurdskim događajima održao g. Mijo Gašparlin. Narod je tog dana došao u crkvu u velikom broju kao na najveći blagdan. Članak u Katoličkom listu završava riječima:

«Oj lijepa je to bila i dirajuća svečanost, koju su nam priredili, velevriedni duhovni pastiri u Nedelišću. Njim budi zato najliepša zahvalnost, a od Boga po zagovoru velike Bogorodice obiljna naplata, što su prvi u naše krajeve uveli častenje majke Božje Lourdske, kako se u naše evo doba nevoljnomu čovječanstvu iskazuje pomoćnicom».

Možemo pretpostaviti da je, barem prema prezimenu, austrijski kapucin iz Gmündena fra Metodije Jelinek bio Hrvat. Pobožnost prema Gospi Lurdskoj počela se iz Nedelišća širiti i po drugim našim krajevima. Tako je kod hrvatskih kapucina štovanje počelo najprije u Varaždinu, a zatim u Osijeku i Rijeci. U Varaždinu dođu za blagdan Gospe Lurdske na misu ukazanja u 12 sati mnogi vjernici iz grada i okolice. U Osijeku je poznata devetnica uoči blagdana, a u Rijeci je počekom 20. stoljeća na spomen Gospe Lurdske sagrađena najveća crkva u Hrvatskoj, a otamo je provincijal hrvatskih kapucina fra Bernardin Škrivanić vodio prvo hrvatsko nacionalno hodočašće u Lurd.

U svim kapucinskim crkvama u Hrvatskoj slavi se Misa ukazanja u 12 sati.